U poslednjih nekoliko godina, pojam outsourcinga doživeo je evoluciju – kako u značenju, tako i u praksi. Klasičan outsourcing, koji je često uključivao saradnju sa timovima iz dalekih vremenskih zona i kulturno veoma različitih tržišta, sve češće ustupa mesto nearshoring modelu. U pitanju je oblik outsourcinga koji podrazumeva saradnju sa partnerima iz geografski i kulturološki bliskih zemalja. I dok offshoring i dalje ima svoje mesto, mnoge IT firme u Evropi sve ozbiljnije razmatraju nearshoring kao dugoročno održivo rešenje.
U ovom tekstu analiziramo zašto se nearshoring nameće kao logičan korak napred u modelu poslovanja IT kompanija, koje su njegove ključne prednosti, ali i izazovi, i šta sve treba uzeti u obzir prilikom prelaska na ovaj model.
Zašto IT firme sve češće biraju nearshoring?
Ključna prednost nearshoringa leži u manjoj vremenskoj razlici, lakšoj komunikaciji i kulturnoj sličnosti.
Kada IT tim iz Srbije sarađuje sa klijentom iz Nemačke, razlike u radnim navikama i stilovima komunikacije su minimalne u poređenju sa timovima iz, na primer, Azije ili Latinske Amerike. Ovo značajno pojednostavljuje upravljanje projektima, ubrzava donošenje odluka i smanjuje mogućnost nesporazuma.
Takođe, fizička blizina omogućava češće poslovne posete, brže formiranje poverenja i bolju međusobnu povezanost timova. U vreme kada remote saradnja postaje standard, upravo ta mogućnost povremenog ličnog kontakta čini razliku u dugoročnim partnerstvima.
Evropa kao plodno tlo za nearshoring
Zemlje centralne i istočne Evrope – uključujući Srbiju, Poljsku, Bugarsku, Rumuniju i Ukrajinu – postale su ključni nearshoring centri za zapadne firme. Razlog nije samo povoljnija cena rada, već i kvalitet obrazovanja, dostupnost stručnjaka i razvijena IT infrastruktura.
Evropski pravni okvir i standardi privatnosti (npr. GDPR) dodatno doprinose sigurnosti podataka i ujednačenosti poslovnih procesa. To je nešto što klijenti sa Zapada izuzetno cene, posebno kada je u pitanju razvoj softverskih rešenja za osetljive sektore poput finansija, zdravstva i e-trgovine.
Izazovi koje nearshoring donosi
Iako ima mnoge prednosti, nearshoring nije bez izazova. Najveći među njima je zadržavanje kvalitetnog kadra – zemlje koje su postale popularne nearshoring destinacije suočavaju se sa rastućom konkurencijom i odlaskom stručnjaka ka Zapadu.
Takođe, nearshoring često podrazumeva rad u multikulturalnim timovima, što zahteva visok nivo organizacije, transparentnu komunikaciju i jasno definisane uloge. Firmama koje nemaju prethodnog iskustva sa internacionalnim timovima, ovaj deo može predstavljati izazov.
Nearshoring – trend ili dugoročna strategija?
S obzirom na sve navedeno, jasno je da nearshoring nije samo prolazni trend, već logičan odgovor na promene u globalnoj IT industriji. IT firme koje žele da ostanu konkurentne, a da pri tome zadrže kvalitet isporuke i efikasnu komunikaciju, sve češće biraju ovaj model kao dugoročnu poslovnu strategiju.
Za firme iz našeg regiona, ovo predstavlja priliku da se pozicioniraju kao pouzdan tehnološki partner evropskim tržištima, nudeći kombinaciju stručnosti, fleksibilnosti i dostupnosti.
Nearshoring je sve prisutniji u strategijama IT kompanija koje žele balans između cene, kvaliteta i bliske saradnje. Iako nosi određene izazove, benefiti koje donosi – naročito za evropske firme – čine ga održivim modelom koji će u narednim godinama samo dodatno jačati.
Za kompanije koje znaju da iskoriste njegov potencijal, nearshoring može biti ključna prednost u trci za nove projekte i dugoročne klijente.